Kvaliteta zraka u Hrvatskoj

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj nije jednaka u svim gradovima, regijama ni dijelovima godine. Vrijednosti ovise o lokalnim izvorima onečišćenja, vremenskim uvjetima, reljefu, sezoni i prijenosu onečišćenja iz udaljenijih područja.

Jedan grad može imati dobru kvalitetu zraka dok je u drugom istodobno povišen PM2.5, PM10 ili neka druga onečišćujuća tvar. Zbog toga je za procjenu trenutačnog stanja važnije gledati lokalnu mjernu postaju nego općeniti prosjek za cijelu zemlju.

Što najviše utječe na kvalitetu zraka u Hrvatskoj?

Ovisno o lokaciji i dobu godine, važni izvori i čimbenici mogu biti:

• cestovni promet
• grijanje kućanstava
• industrija i energetika
• građevinski radovi
• luke i brodski promet
• poljoprivredne aktivnosti
• požari i dim
• saharska prašina
• vremenski uvjeti
• prijenos onečišćenja iz drugih regija i država

U urbanim područjima često su važni promet, grijanje i lokalna industrija. U manjim naseljima i kontinentalnim područjima grijanje na drva i druga kruta goriva može znatno utjecati na PM2.5 tijekom hladnijeg dijela godine.

Zašto je kvaliteta zraka često lošija zimi?

Zimi raste potrošnja goriva za grijanje, a istodobno su češći vremenski uvjeti koji usporavaju raspršivanje onečišćenja.

Posebno je važna temperaturna inverzija. U takvim uvjetima hladniji zrak ostaje zarobljen pri tlu, dok se topliji sloj nalazi iznad njega. Onečišćenje se tada slabije miješa i može se zadržavati satima ili danima.

Zbog toga se tijekom hladnih, mirnih i maglovitih razdoblja često bilježe povišene vrijednosti PM2.5 i PM10.

Kako promet utječe na kvalitetu zraka?

Promet ne stvara samo ispušne plinove. Na kvalitetu zraka utječu i:

• trošenje kočnica
• trošenje guma
• trošenje površine ceste
• ponovno podizanje prašine s kolnika

Postaje uz prometne ceste zato mogu pokazivati više vrijednosti od postaja u parkovima, stambenim četvrtima ili izvan grada.

Dušikov dioksid, odnosno NO₂, često je dobar pokazatelj utjecaja prometa, ali na AirQuality.city dostupan je samo za službene vanjske postaje koje ga mjere.

Grijanje i lebdeće čestice

Izgaranje drva, ugljena i drugih goriva može stvarati velike količine sitnih čestica, osobito ako je gorivo vlažno, peć neučinkovita ili izgaranje nepotpuno.

PM2.5 nastao izgaranjem može se proširiti izvan neposredne blizine dimnjaka, posebno kada nema vjetra. U naseljima s mnogo individualnih ložišta više lokalnih izvora može zajedno stvoriti šire područje povišenih koncentracija.

Industrija, energetika i luke

U pojedinim područjima važan utjecaj mogu imati industrijska postrojenja, rafinerije, termoenergetski objekti, luke i brodski promet.

Utjecaj ovisi o vrsti postrojenja, gorivu, tehnologiji pročišćavanja, visini ispusta, udaljenosti od postaje i smjeru vjetra.

Jedno povišeno mjerenje samo po sebi nije dovoljno za utvrđivanje izvora. Za ozbiljniji zaključak potrebni su dulji niz podataka, meteorološki uvjeti i dodatna analiza.

Zašto je reljef važan?

Kotline, doline i područja sa slabim strujanjem zraka sklonija su zadržavanju onečišćenja.

Planine i brda mogu ograničiti izmjenu zraka, dok lokalni vjetrovi mogu premještati onečišćenje između naselja i okolnih područja.

Obalna područja često imaju bolju izmjenu zraka zbog vjetra, ali ni ona nisu trajno zaštićena. Lokalni promet, brodovi, požari i prizemni ozon mogu uzrokovati povremeno povišene vrijednosti.

Saharska prašina

Saharska prašina može povisiti koncentracije PM10 na velikom dijelu Hrvatske. Takve epizode često zahvaćaju više udaljenih postaja istodobno i nisu nužno povezane s lokalnim prometom ili industrijom.

Na saharsku prašinu mogu upućivati:

• istodobni rast PM10 na više postaja
• manji rast PM2.5 u odnosu na PM10
• žućkasta ili mutna boja neba
• prašina na automobilima i vanjskim površinama
• meteorološke prognoze prijenosa pustinjskog aerosola

Požari i dim

Dim iz šumskih, poljoprivrednih ili drugih požara može putovati desecima ili stotinama kilometara.

Takve epizode često snažno povisuju PM2.5. Lokalno povišenje zato ne mora značiti da se požar nalazi u neposrednoj blizini postaje.

Smjer vjetra, visina dima u atmosferi i trajanje požara određuju koliko će određeno područje biti pogođeno.

Prizemni ozon tijekom ljeta

Prizemni ozon, odnosno O₃, nastaje kemijskim reakcijama drugih onečišćujućih tvari pod utjecajem sunčeve svjetlosti.

Vrijednosti mogu rasti tijekom toplih i sunčanih dana, često u poslijepodnevnim satima. Najviše koncentracije ne moraju biti u samom prometnom središtu jer se ozon može stvarati i tijekom prijenosa zračnih masa.

O₃ se na AirQuality.city prikazuje samo za službene vanjske postaje koje ga mjere i ne ulazi u ukupni AQI portala.

Zašto jedna postaja ne opisuje cijeli grad?

Kvaliteta zraka može se znatno razlikovati unutar nekoliko kilometara.

Na rezultat utječu:

• blizina prometnice
• lokalni dimnjaci
• industrijski izvori
• visina i položaj postaje
• okolne zgrade
• zelenilo
• smjer i brzina vjetra

Zato postaja uz prometnu cestu ne mora opisivati stambenu četvrt na drugom kraju grada. Jednako tako, postaja izvan centra ne mora zabilježiti kratkotrajno lokalno onečišćenje u središtu.

Kako pravilno pratiti kvalitetu zraka?

Za praktičan pregled lokalnog stanja:

1. otvorite najbližu mjernu postaju
2. provjerite vrijeme posljednjeg mjerenja
3. pogledajte ukupni AQI
4. provjerite zasebne vrijednosti PM2.5 i PM10
5. utvrdite koja tvar određuje ukupni AQI
6. pogledajte trend tijekom posljednjih sati
7. usporedite okolne postaje ako su dostupne

Za službene postaje dodatno provjerite NO₂, O₃, SO₂ i CO, ako ih postaja mjeri.

Jesu li podaci konačni?

Podaci u stvarnom vremenu ili gotovo stvarnom vremenu mogu biti operativni. Službeni izvor može ih naknadno validirati, ispraviti ili označiti nevaljanima.

SensorBox podaci služe za pravovremeni lokalni uvid, ali ne predstavljaju zamjenu za konačne regulatorne analize nadležnih institucija.

Kvaliteta zraka nije stalna oznaka grada

Nije ispravno neki grad trajno opisati kao grad s dobrim ili lošim zrakom na temelju jednog dana ili jedne postaje.

Smislenija procjena zahtijeva:

• dulje razdoblje podataka
• više mjernih postaja
• sezonsku usporedbu
• poznavanje lokalnih izvora
• meteorološki kontekst

AirQuality.city zato prikazuje aktualna mjerenja po lokacijama i omogućuje korisniku da prati promjene, umjesto da se oslanja na jedan nacionalni prosjek.