Isti grad može imati različit AQI na različitim portalima

Dva portala mogu u istom trenutku za isti grad prikazati različitu boju, različit AQI, pa čak i različitu koncentraciju PM2.5. Na prvi pogled jedan od njih mora izgledati pogrešno, ali u praksi razlika često nastaje mnogo ranije, već pri izboru postaje, vremenskom prosjeku ili pravilima po kojima se mjerenje pretvara u indeks.

Usporedba zato ima smisla tek kada se provjeri uspoređuju li se doista isti podaci.

Ista koncentracija može dobiti drugu kategoriju

AirQuality.city za PM2.5 i PM10 koristi koncentracijske pragove U.S. EPA, dok hrvatski službeni portal primjenjuje europski indeks kvalitete zraka. Ta dva sustava nisu samo različito obojene verzije iste tablice.

U.S. EPA koristi brojčani AQI od 0 do 500 i kategorije od Good do Hazardous, dok European Air Quality Index koristi kategorije Good, Fair, Moderate, Poor, Very poor i Extremely poor. Razlikuju se i koncentracijski pragovi. Za PM2.5, primjerice, američka kategorija Good završava na 9,0 µg/m³, a europska na 5 µg/m³.^[1][2]

Zbog toga dvije stranice mogu prikazati identičnih 8 µg/m³ PM2.5, a ipak koristiti različitu boju i opis. U tom slučaju mjerenje se ne razlikuje; razlikuje se način na koji je prevedeno u kategoriju.

Portali ne moraju koristiti istu postaju

Naziv grada često stvara lažni dojam da postoji jedna vrijednost za cijelo urbano područje. U stvarnosti postaja uz prometnicu, pozadinska gradska postaja i postaja u stambenom naselju mogu istodobno mjeriti različite koncentracije.

Jedan servis može automatski odabrati najbližu postaju centru grada, drugi onu geografski najbližu korisniku, treći prosjek više lokacija, a četvrti najnepovoljniji rezultat. Bez provjere izvora naziv grada nije dovoljan za usporedbu.

Vrijeme i usrednjavanje mogu promijeniti rezultat i bez ikakve pogreške

Koncentracija koja predstavlja posljednjih nekoliko minuta nije isto što i jednosatni ili 24-satni prosjek. Hrvatski službeni sustav za izračun PM komponente europskog indeksa koristi 24-satne pomične prosjeke, dok AirQuality.city trenutačno svoj PM indeks računa iz posljednje obrađene vrijednosti dostupne portalu.^[3]

To znači da AirQuality.city brže reagira na nagli lokalni skok, ali i da se rezultat ne smije tumačiti kao izravna kopija službenog hrvatskog ili američkog AQI-ja. Službeni U.S. AirNow za aktualno stanje PM-a koristi NowCast, koji kombinira više prethodnih sati i mijenja njihov ponder kada se koncentracije brzo mijenjaju.^[4]

Ni skup onečišćujućih tvari nije nužno isti

Ukupni AirQuality.city AQI trenutačno određuju PM2.5 i PM10. NO₂, O₃, SO₂ i CO mogu se prikazivati zasebno na službenim postajama, ali ne ulaze u taj ukupni rezultat.

Europski indeks, s druge strane, može uključiti PM2.5, PM10, NO₂, O₃ i SO₂, a ukupna kategorija određuje se prema najnepovoljnijem rezultatu među dostupnim tvarima.^[2] Tako službena postaja može imati relativno nizak PM, ali nepovoljan ozon, pa će europski ukupni indeks biti lošiji od PM indeksa na AirQuality.city.

Operativni podatak nije isto što i konačno validirani podatak

Mjerenja koja dolaze u stvarnom vremenu korisna su upravo zato što su brza, ali službeni sustav upozorava da takvi podaci još nisu konačni i mogu se naknadno promijeniti kroz validaciju.^[3]

Jedan portal može povući novu vrijednost odmah, drugi je osvježiti kasnije, a treći prikazivati tek podatke koji su prošli dodatnu provjeru. Razlika od nekoliko minuta ili jednog ciklusa osvježavanja može biti dovoljna da tijekom brze promjene kvalitete zraka rezultati izgledaju potpuno drukčije.

Senzor i referentni instrument također nisu isto

SensorBox i drugi niskobudžetni optički senzori korisni su za lokalne trendove, ali njihove performanse ovise o tehnologiji, kalibraciji i okolišnim uvjetima. EPA navodi da visoka vlaga, temperatura i drugi faktori mogu utjecati na takva očitanja te da niskobudžetni senzori ne treba automatski poistovjećivati s regulatornim instrumentima.^[5]

Ako jedan portal koristi niskobudžetni senzor na balkonu, a drugi referentnu postaju nekoliko kilometara dalje, razlika među brojkama ne govori sama po sebi koji je podatak "točan". Oni mogu opisivati različito mjesto, različit instrument i različito razdoblje.

Najbolje je prvo usporediti sirove koncentracije

Kod usporedbe dva portala najkorisniji redoslijed je jednostavan: prvo pronaći istu postaju, zatim provjeriti isti trenutak i koncentraciju u µg/m³, pa tek onda uspoređivati AQI i boju.

Ako se koncentracije slažu, a kategorije ne, razlog je gotovo sigurno u indeksu. Ako se ne slažu ni koncentracije, treba tražiti razliku u postaji, vremenu, usrednjavanju, instrumentu ili izvoru podataka.

Različit rezultat nije dokaz pogreške. Bez metodologije broj nema dovoljno konteksta da bi se takav zaključak uopće donio.