Air Quality
Blog

Godinama gore ista odlagališta i pogoni za otpad, a brojni uzroci ostaju nepoznati

Sep 26, 202617 min čitanja

U noći na 24. rujna stanovnicima Bakra, Čavala, Kostrene, Svetog Kuzma i riječke Drage na mobitele je stiglo upozorenje da zatvore prozore i izbjegavaju boravak na otvorenom. U skladištu sekundarnih sirovina Metisa na Kukuljanovu gorio je otpad na približno 1.000 četvornih metara, a zbog širenja dima sustavom SRUUK poslana je poruka stanovništvu.[1]

Na mjernoj postaji Martinšćica u 6 sati izmjereno je 100,8 µg/m³ PM10. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije poslao je mobilne ekipe u područje zahvaćeno dimom i upozorio da sastav materijala koji je gorio još nije u cijelosti poznat.[2][3]

Samo dva dana ranije na Braču je u cijelosti izgorjela hala odlagališta Košer kod Pučišća. U intervenciji je sudjelovao 21 vatrogasac s osam vozila.[4] Ni to nije bio prvi požar na toj lokaciji: 30. srpnja vatrogasci su već gasili požar na uređenom odlagalištu Košer, a gašenje je trajalo i tijekom noći.[5]

Dva velika događaja unutar dva dana privuku pažnju. Pogled unatrag pokazuje da je puno neugodniji podatak njihovo ponavljanje.

Požar je aktualan, obrazac nije

Metis na Kukuljanovu gorio je i u kolovozu 2020., kada je požar zahvatio oko 5.000 četvornih metara krupnog otpada i angažirao 32 vatrogasca s 11 vozila. Grad Rijeka navodi i novi požar na istoj lokaciji u siječnju 2025., u kojem je jedan vatrogasac ozlijeđen.[7][6]

Ponavljanje nije ograničeno na nekoliko najpoznatijih pogona. Na odlagalištu Totovec kod Čakovca u svibnju 2019. gorjela je obrađena i balirana plastika, a zbog dima su stanovnicima okolnih naselja preporučeni zatvaranje prozora i boravak u zatvorenom. U gašenju je sudjelovalo oko stotinu vatrogasaca.[32] Totovec je ponovno gorio u kolovozu 2024., ovaj put na dijelu s miješanim komunalnim otpadom. Grad Čakovec je nakon gašenja objavio da je, prema tadašnjim informacijama, najvjerojatniji uzrok bilo samozapaljenje; sudjelovalo je 40 vatrogasaca s 15 vozila.[33]

Još izraženiji niz vidi se na Bikarcu kod Šibenika. HVZ bilježi požar uređenog odlagališta u svibnju 2019., veliki požar deponija u srpnju 2023. koji se proširio na više od tri hektara raslinja i zahtijevao angažman zračnih snaga, novi požar miješanog komunalnog otpada u studenome iste godine, požar deponija u listopadu 2025. te novi požar odlagališta u svibnju 2026.[34][35][36][37][38]

Drava International kod Osijeka imala je veliki požar plastike u listopadu 2023., novi požar veće količine plastike u kolovozu 2024. te požar PVC ambalaže u rujnu 2026.[13][14][15] Košer na Braču gorio je dvaput u manje od dva mjeseca.[5][4]

To ne znači da na tim lokacijama postoji zajednički uzrok. Pokazuje nešto jednostavnije: požari povezani s gospodarenjem otpadom nisu niz događaja koji se svaki put pojavljuju na potpuno novom mjestu.

Službene godišnje brojke dodatno mijenjaju razmjere priče. Hrvatska vatrogasna zajednica, prenoseći podatke inspekcije zaštite okoliša, navodi 11 požara na odlagalištima u 2019., 18 u 2020. i 19 u 2021. godini.[8] Državni inspektorat za 2022. navodi 13 požara, a za 2023. pet, pri čemu za svih pet piše da su uzroci nepoznati.[9] U 2024. evidentirano je deset požara na odlagalištima i ponovno su za svih deset uzroci navedeni kao nepoznati.[10]

Zbroj tih godišnjih podataka daje 76 požara na odlagalištima od 2019. do 2024. godine. No čak ni ta brojka nije potpuno čista: izvješće za 2024. retrospektivno navodi da su 2023. bila četiri požara, dok izvješće za samu 2023. navodi pet. Razlika od jednog događaja ne mijenja ukupnu sliku, ali pokazuje da ni službena serija nije sasvim konzistentna.[9][10]

U tu statistiku pritom ne ulazi nužno svaki požar skladišta, hale, reciklažnog pogona ili druge lokacije za gospodarenje otpadom. Zato je broj požara koje javnost prepoznaje iz vijesti širi od same kategorije "požari na odlagalištima".

Nepoznat uzrok nije dokaz podmetanja

Velik broj nepoznatih uzroka lako hrani sumnju da se iza požara krije nešto više. Podaci ipak ne dopuštaju da se iz same učestalosti izvede zaključak o namjernom paljenju.

Samozapaljenje otpada stvaran je i dobro opisan proces. U velikoj i heterogenoj masi otpada kemijske i biološke reakcije mogu stvarati toplinu, a uvjeti poput prisutnosti kisika, vlage i sastava otpada utječu na samozagrijavanje i mogućnost spontanog zapaljenja.[11] Hrvatski službeni podaci to potvrđuju: od 19 požara na odlagalištima evidentiranih 2021., za njih 14 kao uzrok je navedeno samozapaljenje unutar tijela odlagališta, a za pet vanjski utjecaj.[8]

Samozapaljenje, međutim, ne znači automatski i odsutnost odgovornosti za uvjete koji su požaru prethodili.

Najjasniji primjer je Drava International. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku u optužnici podignutoj 2024. trojicu okrivljenika i trgovačko društvo tereti da su otpadnu plastiku skladištili na neuređenoj prirodnoj površini znatno većoj od dopuštene te da je nepravilno odlaganje, skladištenje i miješanje različitih vrsta opasnog i plastičnog otpada dovelo do kemijsko-fizikalnog procesa i samozapaljenja 4. listopada 2023. U optužnici se navode i neadekvatne naprave za zaštitu od požara, problemi s vatrogasnim putovima, pristupom vatrogasnih vozila i hidrantima.[12]

To su navodi optužnice, a ne pravomoćna presuda. Ali slučaj pokazuje zašto pitanje "je li požar bio podmetnut?" nije dovoljno. Požar može nastati bez šibice ili upaljača, a da svejedno postoje ozbiljna pitanja o količini otpada, načinu skladištenja i protupožarnoj zaštiti.

Sličan obrazac vidljiv je nakon požara Eko-Flora u Zaprešiću u lipnju 2024. Tijekom intervencije kroz požarište su bila angažirana 172 vatrogasca i 61 vozilo, a procijenjena opožarena površina iznosila je oko 14.000 četvornih metara. Zbog dima građanima je poslano SRUUK upozorenje, a vatrogasci su u neposrednoj blizini požara izmjerili povećanu koncentraciju stirena.[16] Pučka pravobraniteljica kasnije je objavila da je DIRH utvrdio kako su građevine u kojima je požar izbio korištene bez uporabne dozvole i protivno namjeni te da otpad nije bio skladišten u skladu s elaboratom i dozvolom za gospodarenje otpadom.[17]

Ni taj nalaz sam po sebi ne dokazuje neposredni uzrok požara. Pokazuje da nakon velikog požara često ne postoji samo jedna tema, nego paralelno pitanje uzroka i pitanje je li se prije požara poslovalo u uvjetima koje su propisi dopuštali.

Namjerno paljenje postoji, ali nema dokaza o sustavnom modelu

Postoje i slučajevi u kojima je namjerno izazivanje požara utvrđeno.

Nakon požara u pogonu C.I.O.S. grupe na zagrebačkom Jankomiru 9. lipnja 2018., zagrebačka policija je nakon očevida objavila da je požar namjerno izazvan i da se kriminalističko istraživanje nastavlja.[18]

U javno dostupnim izvorima koje smo pregledali nismo pronašli kasniji epilog koji bi pouzdano utvrdio počinitelja i motiv. Taj slučaj zato dokazuje da podmetanje požara na lokaciji gospodarenja otpadom nije izmišljena mogućnost, ali ne dokazuje tvrdnju da operateri pale vlastiti otpad kako bi smanjili troškove zbrinjavanja.

Financijski poticaj za ilegalno rješavanje skupog otpada, s druge strane, vrlo je stvaran. Europol je u veljači 2025. objavio da je u Hrvatskoj uhićeno 13 osoba osumnjičenih za ilegalno zbrinjavanje najmanje 35.000 tona medicinskog i opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke. Procijenjena protupravna zarada iznosila je najmanje četiri milijuna eura, a prema Europolu poslovni model počivao je upravo na izbjegavanju troškova propisnog tretmana i zbrinjavanja.[19]

Pučka pravobraniteljica je godinu ranije upozorila na srodan, širi problem. U izvješću za 2023. navodi da nadležna tijela kod nekih tvrtki utvrđuju nepravilnosti i izriču kazne koje se plate, dok se problem ne ukloni, te takav obrazac opisuje kao prepreku pravu na zdrav život i okoliš kada je kršenje propisa financijski isplativije od zakonitog poslovanja.[20]

To je važna podloga za novinarsko pitanje o ekonomiji otpada. Nije dokaz da su požari alat tog poslovnog modela.

Netransparentnost je dokumentirana, zataškavanje nije

Kod požara otpada lako se prijeđe iz opravdane sumnje u tvrdnju koju nije moguće dokazati. U pregledanim dokumentima nismo pronašli čvrst dokaz koordiniranog zataškavanja, uništavanja dokaza ili falsificiranja rezultata mjerenja.

Pronašli smo, međutim, dokumentirane probleme s informiranjem javnosti i pristupom podacima.

Nakon požara na Prudincu/Jakuševcu u srpnju 2019. Pučka pravobraniteljica provela je ispitni postupak i zaključila da građani nisu bili pravovremeno i potpuno obaviješteni o kvaliteti zraka i mogućim opasnostima za zdravlje. U opožarenom otpadu utvrđene su opasne tvari, ali analize zraka nisu obuhvatile, među ostalim, benzo(a)piren u lebdećim česticama, ukupnu plinovitu živu te niz metala u taložnoj tvari. Dioksini i furani nisu mjereni.[21]

Pravobraniteljica je kasnije navela i da DIRH nije odgovorio na njezin izričit zahtjev da se nakon požara analizira tlo niti je dostavio podatke o uzorkovanjima tla u 2020. godini.[22]

Kod Piškornice je problem transparentnosti dobio i formalni epilog. Društvo je 2017. odbilo građaninu dati dopunjeni program mjera za gospodarenje procjednim vodama, tvrdeći da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Povjerenica za informiranje poništila je rješenje i utvrdila da, unatoč broju zahtjeva, zlouporaba prava nije dokazana, pri čemu je naglasila narav traženih okolišnih informacija i interes javnosti za odlagalište Piškornica.[23]

To nije dokaz da su skrivani dokazi o požarima. Jest dokaz da su okolišne informacije u pojedinim slučajevima bile nepotpune, zakašnjele ili uskraćene dok nadležno tijelo nije interveniralo.

Kad gori otpad, PM čestice su samo dio dima

Današnji Kukuljanovo dobro pokazuje i granice brzog praćenja kvalitete zraka. PM10 od 100,8 µg/m³ jasno je pokazao da je dim povećao koncentraciju čestica. Istodobno je županijski Zavod javno napisao da sastav materijala zahvaćenog požarom još nije u cijelosti poznat te da će se prema potrebi provoditi dodatna ciljana mjerenja.[2][3]

Kod nekontroliranog spaljivanja otpada mogu se, ovisno o sastavu otpada i uvjetima izgaranja, emitirati čestice, ugljikov monoksid, hlapivi organski spojevi, policiklički aromatski ugljikovodici, dioksini, furani i drugi štetni spojevi. WHO upozorava da otvoreno spaljivanje otpada predstavlja izvor onečišćenja zraka s akutnim i kroničnim zdravstvenim rizicima.[24]

Hrvatska ima i vrlo konkretne podatke o spojevima koje obična PM postaja ne vidi.

U istraživanju zraka Zagreba između 1997. i 2000. koncentracije dioksina i furana u 28 uobičajenih uzoraka kretale su se između 9 i 306 fg I-TEQ/m³. Uzorak prikupljen tijekom požara odlagališta imao je 13.200 fg I-TEQ/m³.[25] Taj jedan uzorak ne govori kolike su koncentracije u današnjoj Rijeci, Osijeku ili na Braču. Pokazuje da požar otpada može proizvesti kemijski signal koji se iz same vrijednosti PM2.5 ili PM10 ne može rekonstruirati.

Drugo hrvatsko istraživanje proučavalo je požar nesanitarnog odlagališta Baštijunski Brig. Koncentracija PCDD/F spojeva u uzorkovanom zraku tijekom požara porasla je više od 4.000 puta u odnosu na početno mjerenje, a povišene vrijednosti zabilježene su i u tlu odlagališta te sedimentu obližnjeg jezera.[26]

Sličnu razliku pokazao je veliki požar odlagališta u kanadskom Iqaluitu. Istraživači Health Canada istodobno su pratili PM2.5, ozon i NO2 te dioksine, furane, PAH-ove i hlapive organske spojeve. Medijan dnevne koncentracije dioksina i furana tijekom aktivnog požara bio je 66 puta viši nego nakon gašenja, dok su se standardni pokazatelji kvalitete zraka promijenili mnogo manje.[27]

Zato AQI može biti vrlo koristan signal da je došlo do ozbiljnog čestičnog onečišćenja, ali nije kemijska analiza dima.

Na AirQuality.city ukupni AQI temelji se na PM2.5 i PM10, prema koncentracijskim pragovima U.S. EPA AQI ljestvice primijenjenima na posljednju obrađenu vrijednost dostupnu portalu. To nije službeni EPA NowCast niti službeni dnevni AQI. NO2, O3, SO2 i CO sa službenih postaja mogu se prikazivati zasebno, ali trenutačno ne ulaze u ukupni AQI portala. Ni proširena službena mjerna postaja sama po sebi ne mjeri svaki spoj koji može biti relevantan u dimu požara otpada.

Razliku između kontroliranog termičkog postrojenja i nekontroliranog požara, kao i ono što standardni AQI može i ne može pokazati, detaljnije obrađujemo u povezanom članku o spalionicama otpada i kvaliteti zraka.

Nakon Osijeka mjerio se okoliš, ali dugoročno zdravlje ljudi zapelo je na sustavu

Nakon požara Drave International provedeno je znatno opsežnije postpožarno praćenje nego u mnogim ranijim slučajevima. Znanstvena studija objavljena 2025. analizirala je poljoprivredno tlo unutar 20 kilometara od požarišta, uključujući uzorke uzete tri i 17 dana nakon požara te ranije kontrolne uzorke. Za analizirane PAH-ove, dioksine, PFAS i teške metale nije utvrđeno pogoršanje koje bi upućivalo na značajnu dugoročnu prijetnju kvaliteti poljoprivrednog tla, a modelirani kancerogeni rizik za ispitivane puteve izloženosti ostao je unutar prihvatljivih vrijednosti.[30]

To je važan nalaz i razlog da se posljedice velikog požara ne pretpostavljaju unaprijed. Ali ta studija nije epidemiološko praćenje ljudi koji su udisali dim.

Pučka pravobraniteljica preporučila je Gradu Osijeku i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije da dugoročno prate zdravstveno stanje građana i radnika koji su tijekom požara bili izloženi.[28] U službenom izvješću o provedbi preporuka Grad Osijek odgovorio je da nema pravnu osnovu za praćenje takvih zdravstvenih podataka, dok je NZJZ OBŽ naveo da nema podatke o tome koje su osobe bile izložene niti alate i ovlasti za praćenje njihovih zdravstvenih kartona, pregleda i dijagnoza.[29]

Drugim riječima, preporuka za dugoročno zdravstveno praćenje postojala je, ali nije postojao spreman sustav kojim bi se takvo praćenje provelo.

To je posebno relevantno kod mjesta na kojima se požari ponavljaju. Jedan kratki incident i ponavljana izloženost dimu tijekom godina nisu isto pitanje.

U kolovozu 2026. objavljena je britanska studija koja je upravo takav scenarij pokušala mjeriti. Istraživači su analizirali zdravstvene podatke 23.656 stanovnika oko bivšeg odlagališta Arnold's Field u Londonu i identificirali 99 dana s požarima između 2018. i 2023. Kod osoba s postojećim kroničnim respiratornim bolestima broj posjeta liječniku opće prakse bio je na dane požara 35 posto viši nego na dane bez požara. U cijeloj populaciji nisu utvrdili statistički značajan porast općih respiratornih simptoma, recepata, dolazaka na hitnu ili hospitalizacija.[31]

Studija ne može biti preslikana na stanovnike Kukuljanova, Osijeka ili Zagreba. Pokazuje, međutim, koliko više možemo saznati kada se požari, mjerenja zraka i zdravstveni podaci promatraju zajedno kroz više godina.

Dim se raziđe brže od pitanja

Za požare otpada u Hrvatskoj postoji dovoljno podataka da se vidi obrazac, ali ne i dovoljno podataka da se svaki sumnjivi obrazac pretvori u zaključak.

Znamo da ista odlagališta i pogoni mogu gorjeti više puta. Znamo da je u pojedinim godinama samozapaljenje bilo najčešće evidentirani uzrok. Znamo i za barem jedan veliki slučaj u kojem je policija utvrdila namjerno izazivanje požara. Znamo da su nakon nekih požara pronađene ozbiljne nepravilnosti u skladištenju i protupožarnoj zaštiti te da je Pučka pravobraniteljica dokumentirala probleme s pravodobnim i potpunim informiranjem javnosti.[8][18][12][21]

Ono što ne znamo jednako je bitno. Za svih deset požara na odlagalištima koje je DIRH evidentirao 2024. uzrok je ostao nepoznat. Isto vrijedi za svih pet požara navedenih u izvješću za 2023.[9][10]

Kod svakog novog velikog požara javnost zato ponovno pokušava rekonstruirati istu priču iz više odvojenih sustava: vatrogasnog izvješća, policijskog očevida, inspekcijskog nadzora, mjerenja zavoda za javno zdravstvo i eventualnih kasnijih znanstvenih analiza.

Kada se ti podaci objave brzo i zajedno, moguće je razdvojiti realan rizik od nagađanja. Kada ostanu nepotpuni ili raspršeni, nakon dima ostaje prostor i za opravdanu sumnju i za zaključke koje dostupni dokazi ne mogu potvrditi.

Požari na Braču i Kukuljanovu bit će ugašeni i nestat će iz dnevnih vijesti. Njihova stvarna vrijednost za javnost bit će u tome hoćemo li za nekoliko mjeseci znati što je gorjelo, zašto je gorjelo, što je završilo u zraku i je li iz događaja išta naučeno prije nego što se na nekoj od poznatih lokacija ponovno pojavi dim.


Slika požara plastike u Zaprešiću
Požar plastike u ZaprešićuIzvor: hvz.gov.hr

Kronološki prikaz potvrđenih požara

Ovo nije službeni registar svih požara iz godišnjih statistika, nego kronološki prikaz pojedinačnih požara na odlagalištima, skladištima i pogonima za otpad koje smo tijekom istraživanja uspjeli potvrditi konkretnim javno dostupnim izvorom. Kada u pregledanim izvorima nismo pronašli konačan službeni uzrok, to je izričito navedeno.

  • 14. 4. 2014. · C.I.O.S./CE-ZA-R, Jankomir, Zagreb
    Razmjer požara: Veliko otvoreno skladište; precizna površina nije objavljena. Gorjelo je: Otpadni materijali iz reciklažnog centra, uključujući plastiku i metal. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[39]

  • 20. 8. 2015. · C.I.O.S., Jankomir, Zagreb
    Razmjer požara: Manji požar; površina nije objavljena. Gorjelo je: Plastika. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[40]

  • 21. 8. 2016. · Piškornica, Koprivnički Ivanec
    Razmjer požara: Površina nije navedena u dostupnom pregledu. Gorjelo je: Komunalni otpad na odlagalištu. Uzrok: Nije pronađen konačan javno objavljen uzrok.[41]

  • 3. 9. 2016. · Piškornica, Koprivnički Ivanec
    Razmjer požara: Površina nije navedena u službenoj objavi. Gorjelo je: Neopasni komunalni otpad; u izvještajima se spominje i izgaranje plastike. Uzrok: Upravitelj je naveo kemijsku reakciju duboko u otpadu; konačni službeni nalaz nismo pronašli.[42]

  • 1. 5. 2017. · C.I.O.S., Jankomir, Zagreb
    Razmjer požara: Velika intervencija, 141 vatrogasac i 44 vozila. Gorjelo je: Drveni i mješoviti otpad, uključujući drvo, metal i gume. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[43]

  • 9. 6. 2018. · C.I.O.S., Jankomir, Zagreb
    Razmjer požara: Oko 20 × 20 m. Gorjelo je: Otpad u pogonu za prikupljanje i preradu. Uzrok: Policija je utvrdila da je požar namjerno izazvan.[18]

  • 2. 5. 2019. · Bikarac, Šibenik
    Razmjer požara: Oko 900 m². Gorjelo je: Smeće na uređenom odlagalištu komunalnog otpada. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[34]

  • 25. 5. 2019. · Totovec, Čakovec
    Razmjer požara: Oko 1,5 ha ukupno; oko 2.700 t balirane plastike na dijelu 50 × 20 m. Gorjelo je: Miješani komunalni otpad i balirana plastika. Uzrok: Policijski očevid: samozapaljenje otpada.[44][45]

  • 24. 7. 2019. · Prudinec/Jakuševec, Zagreb
    Razmjer požara: Oko 70 × 80 m, dubina naslage 3 do 4 m. Gorjelo je: Otpad u reciklažnom dvorištu. Uzrok: Nije pronađen konačan javno objavljen uzrok.[46]

  • 25. 9. 2019. · Tipos Resurs, bivši Mundus, Varaždin
    Razmjer požara: Proizvodna hala; površina nije objavljena. Gorjelo je: Pogon za oporabu i skladištenje otpadne plastike; javni izvještaj ne navodi točan materijal koji je gorio. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[47]

  • 8. 8. 2020. · Metis, Kukuljanovo
    Razmjer požara: Oko 5.000 m². Gorjelo je: Krupni otpad. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[7]

  • 13. 8. 2020. · C.I.O.S., Jankomir, Zagreb
    Razmjer požara: Oko 100 m² prema jednom od izvještaja. Gorjelo je: Drvni materijal tijekom obrade drvenog otpada. Uzrok: Zapaljenje tijekom obrade; konačni policijski uzrok nismo pronašli.[48]

  • 16. 7. 2023. · Bikarac, Šibenik
    Razmjer požara: Deponij i oko 3,15 ha okolnog raslinja. Gorjelo je: Otpad na deponiju, trava i nisko raslinje. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[35]

  • 4. 10. 2023. · Drava International, Osijek
    Razmjer požara: Točna ukupna površina nije objavljena; danima je sanirano požarište. Gorjelo je: Velika količina plastike na otvorenom i dio objekta. Uzrok: Prema optužnici: nepravilno skladištenje i miješanje otpada doveli su do samozapaljenja; postupak nije pravomoćno okončan.[13][12]

  • 3. 11. 2023. · Bikarac, Šibenik
    Razmjer požara: Oko 2.500 m². Gorjelo je: Veća količina miješanog komunalnog otpada. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[36]

  • 19. 6. 2024. · Eko-Flor, Zaprešić
    Razmjer požara: Oko 14.000 m² unutarnje i vanjske površine. Gorjelo je: Velika količina plastike u skladišnom prostoru. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[16]

  • 27. 6. 2024. · Reciklažno dvorište Jakuševec, Zagreb
    Razmjer požara: Oko 2.000 m². Gorjelo je: Smeće u ograđenom reciklažnom prostoru. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[49]

  • 7. 8. 2024. · Drava International, Osijek
    Razmjer požara: Površina nije precizno objavljena. Gorjelo je: Veća količina plastike na otvorenom. Uzrok: Kratki spoj: vjetar je podigao aluminijsku foliju prema dalekovodu, nakon čega se požar proširio na otpad.[14][50]

  • 16. 8. 2024. · Totovec, Čakovec
    Razmjer požara: Površina nije objavljena. Gorjelo je: Miješani komunalni otpad. Uzrok: Grad Čakovec: najvjerojatnije samozapaljenje.[33]

  • 12. 1. 2025. · Metis, Kukuljanovo
    Razmjer požara: Velika hrpa otpada; površina nije objavljena. Gorjelo je: Smeće/otpad na otvorenom prostoru. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[51]

  • 2. 5. 2025. · Sodol, Ogulin
    Razmjer požara: Površina nije objavljena. Gorjelo je: Otpad na tijelu odlagališta. Uzrok: Inspekcijski zapisnik: uzrokovan od strane trećih osoba.[52]

  • 12. 10. 2025. · Bikarac, Šibenik
    Razmjer požara: Oko 4.250 m². Gorjelo je: Smeće na deponiju i okolno raslinje. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[37]

  • 12. 10. 2025. · Skladište komunalne tvrtke, Čibača
    Razmjer požara: Hala i dio skladišta; površina nije objavljena. Gorjelo je: Papir i prešani papir; širenje na plastiku je spriječeno. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[53]

  • 2. 5. 2026. · Bikarac, Šibenik
    Razmjer požara: Oko 1.000 m² odlagališta i 2.500 m² okolnog raslinja. Gorjelo je: Otpad na odlagalištu, trava i nisko raslinje. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[38]

  • 30. 7. 2026. · Košer, Pučišća, Brač
    Razmjer požara: Površina nije objavljena; intervencija se nastavila tijekom noći. Gorjelo je: Komunalni otpad na uređenom odlagalištu. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[5]

  • 31. 7. 2026. · Prapatnica kod Prgometa
    Razmjer požara: Oko 2 ha uključujući požar koji se proširio izvan deponija. Gorjelo je: Glomazni otpad, zatim trava i nisko raslinje. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[54]

  • 1. 9. 2026. · Drava International, Osijek
    Razmjer požara: Oko 50 × 10 m. Gorjelo je: PVC ambalaža. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[15]

  • 4. 9. 2026. · Sodol, Ogulin
    Razmjer požara: Površina nije objavljena. Gorjelo je: Otpad na odlagalištu; u izvještajima se spominje plastika. Uzrok: Uzrok je bio predmet očevida i kriminalističkog istraživanja; gradska vlast sumnjala je na podmetanje, što nije službeno potvrđeno.[55]

  • 22. 9. 2026. · Košer, Pučišća, Brač
    Razmjer požara: Izgorjela cijela hala/sortirnica; površina nije objavljena. Gorjelo je: Otpad u sortirnici, uključujući veliku količinu plastične ambalaže prema izvještajima. Uzrok: Nije utvrđen u pregledanim javnim izvorima.[4][56]

  • 24. 9. 2026. · Metis, Kukuljanovo
    Razmjer požara: Oko 1.000 m². Gorjelo je: Sekundarne sirovine, odnosno glomazni otpad prema priopćenju tvrtke. Uzrok: Očevidom se tek trebao utvrditi uzrok; u trenutku objave nije bio poznat.[1]

Izvori

  1. DVOC 23. / 24. rujna 2026.Hrvatska vatrogasna zajednica2026-09-24 Pristupljeno 2026-09-24
  2. Požar na Kukuljanovu: Praćenje kvalitete zrakaNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije2026-09-24 Pristupljeno 2026-09-24
  3. Požar na Kukuljanovu: Kontinuirano praćenje kvalitete zrakaNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije2026-09-24 Pristupljeno 2026-09-24
  4. Ugašen požar na Braču. Izgorjela cijela hala odlagališta otpadaIndex.hr / Hina2026-09-22 Pristupljeno 2026-09-24
  5. DVOC 30. / 31. srpnja 2026.Hrvatska vatrogasna zajednica2026-07-31 Pristupljeno 2026-09-24
  6. Zbog požara na Kukuljanovu upozorenje i za stanovnike DrageGrad Rijeka2026-09-24 Pristupljeno 2026-09-24
  7. VOS 8. / 9. kolovozaHrvatska vatrogasna zajednica2020-08-09 Pristupljeno 2026-09-24
  8. Izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godiniHrvatska vatrogasna zajednica2022-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  9. Godišnje izvješće o radu Inspekcije zaštite okoliša za 2023. godinuDržavni inspektorat Republike Hrvatske2024-10-01 Pristupljeno 2026-09-24
  10. Godišnje izvješće o radu Inspekcije zaštite okoliša za 2024. godinuDržavni inspektorat Republike Hrvatske2025-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  11. Factors influencing spontaneous combustion of solid wasteWaste Management / PubMed2010-08-01 Pristupljeno 2026-09-24
  12. Podignuta optužnica protiv trojice okrivljenika i trgovačkog društvaDržavno odvjetništvo Republike Hrvatske2024-08-23 Pristupljeno 2026-09-24
  13. DVOC 03. / 04. listopad 2023.Hrvatska vatrogasna zajednica2023-10-04 Pristupljeno 2026-09-24
  14. DVOC 7. / 8. kolovoza 2024.Hrvatska vatrogasna zajednica2024-08-08 Pristupljeno 2026-09-24
  15. Požar u tvrtki Drava InternationalHrvatska vatrogasna zajednica2026-09-02 Pristupljeno 2026-09-24
  16. Požar plastike u ZaprešićuHrvatska vatrogasna zajednica2024-06-23 Pristupljeno 2026-09-24
  17. Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš - Izvješće za 2024. godinuPučka pravobraniteljica2025-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  18. Policija: Požar u pogonu C.I.O.S. grupe namjerno je izazvanVečernji list / Hina2018-06-11 Pristupljeno 2026-09-24
  19. 13 persons arrested for illegally disposing 35 000 tonnes of hazardous wasteEuropol2025-02-14 Pristupljeno 2026-09-24
  20. Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš - Izvješće za 2023. godinuPučka pravobraniteljica2024-04-04 Pristupljeno 2026-09-24
  21. Pravo na zdrav život i klimatske promjene u RH - posebno izvješćePučka pravobraniteljica2021-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  22. Pravo na zdrav životPučka pravobraniteljica2021-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  23. Rješenje UP/II-008-07/17-01/981Povjerenik za informiranje2018-10-22 Pristupljeno 2026-09-24
  24. Open waste burning: sectoral solutions for air pollution and healthWorld Health Organization2025-07-17 Pristupljeno 2026-09-24
  25. PCDD/Fs in ambient air collected in Zagreb, CroatiaChemosphere / PubMed2006-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  26. Unsanitary Landfill Fires as a Source of a PCDD/Fs ContaminationCroatica Chemica Acta / Hrčak2018-01-02 Pristupljeno 2026-09-24
  27. The impact of a landfill fire on ambient air quality in the north: A case study in Iqaluit, CanadaEnvironmental Research / PubMed2015-06-19 Pristupljeno 2026-09-24
  28. Preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinuPučka pravobraniteljica2024-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  29. Izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice za 2023. godinuVlada Republike Hrvatske - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina2025-01-01 Pristupljeno 2026-09-24
  30. Evaluation of Agricultural Soil Quality and Associated Human Health Risks Following Plastic Fire Incidents: Insights from a Case StudyLand2025-10-27 Pristupljeno 2026-09-24
  31. The short-term respiratory health effects of recurrent landfill fires: A time-series analysis, Havering, UK (2018-2023)Public Health / PubMed2026-08-01 Pristupljeno 2026-09-24
  32. Požar na odlagalištu ugašen, ukinute preventivne mjereGrad Čakovec2019-05-26 Pristupljeno 2026-09-24
  33. Ugašen požar na odlagalištuGrad Čakovec2024-08-17 Pristupljeno 2026-09-24
  34. Vatrogasno operativno središte - intervencije u svibnju 2019.Hrvatska vatrogasna zajednica2019-05-03 Pristupljeno 2026-09-24
  35. Požar u mjestu BikaracHrvatska vatrogasna zajednica2023-07-18 Pristupljeno 2026-09-24
  36. DVOC 02. / 03. studeni 2023.Hrvatska vatrogasna zajednica2023-11-03 Pristupljeno 2026-09-24
  37. DVOC 12. / 13. listopada 2025.Hrvatska vatrogasna zajednica2025-10-13 Pristupljeno 2026-09-24
  38. DVOC 02. / 03. svibnja 2026.Hrvatska vatrogasna zajednica2026-05-03 Pristupljeno 2026-09-24
  39. Požar u C.I.O.S.-uHrvatska vatrogasna zajednica2014-04-14 Pristupljeno 2026-09-26
  40. Jutros ugašen požar plastike u postrojenju C.I.O.S. grupePoslovni dnevnik / Hina2015-08-20 Pristupljeno 2026-09-26
  41. Vatrogasne intervencije na odlagalištima otpada - značajniji požari 2016. i 2017.Hrvatska vatrogasna zajednica2017-01-01 Pristupljeno 2026-09-26
  42. Ugašen požar na odlagalištu neopasnog komunalnog otpada Piškornica - slijedi sanacijaPiškornica sanacijsko odlagalište2016-09-03 Pristupljeno 2026-09-26
  43. Požar u C.I.O.S.-uHrvatska vatrogasna zajednica2017-05-02 Pristupljeno 2026-09-26
  44. Vatrogasno operativno središte - intervencije u svibnju 2019.Hrvatska vatrogasna zajednica2019-05-31 Pristupljeno 2026-09-26
  45. Novi detalji: Požar u Totovcu izbio zbog samozapaljenja otpadaMeđimurske novine, preneseno priopćenje PU međimurske2019-05-27 Pristupljeno 2026-09-26
  46. Požar na reciklažnom dvorištu u Jakuševcu ugašenGrad Zagreb2019-07-25 Pristupljeno 2026-09-26
  47. Požar u Miškininoj - na teren pojurili varaždinski vatrogasciSjever.hr2019-09-25 Pristupljeno 2026-09-26
  48. Požar na zagrebačkom odlagalištu: Zapalio se otpad u CIOS-uDnevnik.hr2020-08-13 Pristupljeno 2026-09-26
  49. DVOC 27. / 28. lipnja 2024.Hrvatska vatrogasna zajednica2024-06-28 Pristupljeno 2026-09-26
  50. Kratki spoj na dalekovodu uzrok novog požara u tvrtki Drava InternationalGrad Osijek2024-08-08 Pristupljeno 2026-09-26
  51. Ugašen požar velike hrpe otpada u krugu Metisa na Kukuljanovu; jedan vatrogasac ozlijeđenRiportal2025-01-13 Pristupljeno 2026-09-26
  52. Zapisnik inspekcijskog nadzora odlagališta SodolDržavni inspektorat / Grad Ogulin2025-06-26 Pristupljeno 2026-09-26
  53. DVOC 12. / 13. listopada 2025.Hrvatska vatrogasna zajednica2025-10-13 Pristupljeno 2026-09-26
  54. DVOC 01. / 02. kolovoza 2026.Hrvatska vatrogasna zajednica2026-08-02 Pristupljeno 2026-09-26
  55. Ogulin: U petak uvečer buknuo požar na odlagalištu, istražuje se uzrokHRT / Hina2026-09-05 Pristupljeno 2026-09-26
  56. Gori odlagalište otpada na BračuHRT / Hina2026-09-22 Pristupljeno 2026-09-26
  • #požari-otpada
  • #odlagališta
  • #gospodarenje-otpadom
  • #kvaliteta-zraka
  • #zdravlje

Svi blogovi